Turisticka ponuda Bijelog Polja

Dobrodosli u Bijelo Polje, grad sirokih polja, visokih brda, bistrih rijeka, pitomih planina-jednom rijecju grad ljepote, divljine i gostoprimstva. Ako zelite da svoj odmor provedete u nasem gradu, mi cemo se potruditi da ga zauvijek pamtite i da dozivite nezaboravne trenutke. Docekace Vas netaknuta priroda, pitome padine i sjenovite doline Bjelasice, nemirni brzaci Lima, cvrkut ptica i zov divljaci na planinskim obroncima. Djalovica klisura sa svojom ljepotom pecinskih stalaktita i stalagmita, visokih i po nekoliko metara, za one najhrabrije predstavlja izazov kojem se ne moze odoljeti. Osjeticete jezu i navalu adrenalina dok se budete peli i spustali pecinskim lavirintima, gdje se na mnogim mjestima ne moze ici bez opreme. Za avanturiste i ljubitelje raftinga predlazemo nas biser rijeku Lim, najtopliju i najuzbudljiviju rijeku u crnoj Gori. Niz brzake i kanjone divnog Lima dozivjecete nesto o cemu niste ni sanjali. Dan se zavrsava u kampu pored

rijeke uz limsku ribu i zvuke domace muzike. Za ljubitelje pjesackih i jahackih tura pruzamo sirok izbor. Mozete izabrati Bjelasicu- nasu kraljicu planina od cije ce Vam ljepote zastati dah. Na pitomom vrancu prelazicete preko cvjetnih polja, na kojima mozete vidjeti stada ovaca kako necujno mile uz strme obronke Bjelasice. Otkricete mnoga lednicka jezera kao i ogromne gromade snijega koje ne moze otopiti cak ni jako julsko sunce. Nasi farmeri bice pocastvovani ako budete provodili vrijeme sa njima dok svoja stada gone na ispasu. Pruzice Vam se prilika da se i sami oprobate u nekim poslovima (muza krava i ovaca, pravljenje domaceg sira...). Sigurno cete imati priliku da se oprobate i u izradi rucnih radova (tkanje, pletenje, vezenje...) Oni koji su zeljni izazova mogu se grudvati i klizati na snijegu, a potom doci do Siskog jezera gdje se mogu kupati. Put se dalje nastavlja do Biogradskog jezera. Boravak na Bjelasici probudice zelju u Vama da osvojite svaki njen vrh, da se oprobate u paraglajdingu, da zamislite sebe kao sokola koji nadlijece Bjelasicu. Smjestaj na Bjelasici je u katunima, a moguce je organizovati kampovanje. Ishrana je kod domacina koji u svojim katunima provode ljetnje dane cuvajuci svoja stada. zelite li upoznati nacin zivota naseg naroda, nasu kulturu, isprobati domacu kuhinju svakako ste dosli na pravo mjesto. Zaista bicete iznenadjeni gostoprimstvom nasih mjestana, sa njihovom zeljom da Vam ponude domace proizvode, da pohvale vrijedne ruke domacica , da ucine sve da se osjecate kao kod svoje kuce. Pobjeci od gradske guzve i meteza i uzivati u debeloj hladovini i mnogim domacim specijalitetima,bice nesto na sta ce Vam zavidjeti Vasi prijatelji koji nijesu imali priliku posjetiti ova mjesta. Cist planinski vazduh, nepregledno prostranstvo, domaci sir i rakija, kao i med sa ovog podrucja, dace Vam snagu da idete dalje, da pobjeDjujete sami sebe, da zastanete na svakom kamenu, ispod svakog drveta da ovjekovjecite svaki trenutak. Ljubazni domacini sa pricama o svojim obicajima i davno - zaboravljenim nacinom zivota privucice vasu paznju i probudice u vama zelju da kroz mnoge seoske radove (kosidba, plastidba...) i Vi postanete dio njihove price. Smjestaj nudimo u privatnim vikend kucama u kojima je moguce koristiti usluge ishrane. A za one koji zele sami pripremati hranu, kuce respolazu sa dobro opremljenim kuhinjama. Davno zaboravljeni nacin prerade vune, kao i vodenica koju pokrece snaga vode predstavljaju prave vrijednosti naseg kraja. Vjeste ruke majstora dovode do savrsenstva predmete koje je priroda zapocela a ljudska ruka samo doradila. Velika ponuda suvenira koje ce Vas dugo podsjecati na vrijeme provedeno u ovom mjestu. U okolini Bijelog Polja ima dosta kulturno-istorijskih spomenika. Jedan od tih spomenika je svakako crkva Sv.Nikole u mjestu Podvrh koje je smjesteno u podnozju Djalovica klisure. Docekace Vas mir i tisina, koju povremeno remeti samo zvuk zvona sa obliznje crkve. Selo je poznato po ribnjacima, divnim pejzazima, mnogim izletistima pored kojih protice bistra rijeka. Cvrkut ptica i sum rijeke jedino mogu narusiti tisinu. Mjesto pored rijeke je idealno za kampovanje. Centrala,koja je omogucila selu da dobije struju mnogo prije samog grada,napravljena prije II-og svjetskog rata-danas postoji samo kao rusevina koja privlaci paznju posjetilaca. Stari most na Bistrici potice iz XVII-og vijeka. Tadasnja jedina veza sela sa gradom izradjena je u vrijeme turske vladavine. Iako danas moderan grad, Bijelo Polje ima bogatu istoriju, veliki broj kulturno-istorijskih spomenika, kako pravoslavne tako i islamske kulture. Istorija Bijelog Polja potvrDjuje postojanje grada jos iz vremena Rimljana,Ilira... U gradu se nalazi crkva Sv.Petra iz XII-og vijeka koji predstavlja vazan kulturno-istorijski spomenik Bijelog Polja. Gradska dzamija izgradjena polovinom XVIII-og vijeka, predstavlja vazan objekat za narode islamskih naroda. Tokom svoje istorije grad pod Obrovom je cesto mijenjao svoje ime. Danas s pravom vazi za obrazovni, kulturni i sportski centar sjeverne crne Gore. Bjelasica, Bistrica, Obrov, Kisjele Vode, Sipanjsko-Koritska visoravan, Vraneska dolina-samo su neka od mjesta koja svojom ljepotom privlace paznju turista. Niz kulturnih desavanja u gradu privlaci veliki broj posjetilaca tokom godine, pocev od Bjelopoljskog slikarskog proleca , Festival dramskih amatera, MeDjunarodni festival tumburaskih orkestara, Ratkovicevih veceri poezije...Posjeta Bijelom Polju je kompletna sa obilaskom grada. Zavicajni muzej, Domaca radinost "Rakocevic", niz trznih centara, gradska pijaca, veliki broj kafe barova, slasticarskih radnji, kao i nacionalnih restorana pruzice Vam prijatne trenutke.

Rijeka Tara

Najveći kanjon u Evropi, rijeka Tara – Sa svojih 150 km, Tara je najduža rijeka koja protiče kroz Crnu Goru. Dubina kanjona je 1000, mjestimično do 1300 metara i ima prosječan pad od 3,6 m/km sa brojnim vodopadima, bukovima i brzacima.

Tako ova rijeka izgleda u brojkama, u prirodi, ona je mnogo više od ovih, svakako impresivnih podataka, jer Tara je prirodni biser Evrope, relikt pretehnološkog vremana. Ovdje ljudski faktor ima mali značaj.

Tara se nalazi između planina Bjelašnice, Sinjajevine, Ljubišnje i Durmitora. Njeni fantastični pejzaži, pitome doline i divlje šume, brzaci nad kojima se nadvijaju crni borovi i divna plava boja vode, oduzimaju dah i najprobirljivijim svjetskim putnicima.

O izuzetno popularnom raftingu na Tari i njenoj ljepoti vidjecete vise na
http://www.durmitorcg.com/rafting.php

Nacionalni park Biogradska Gora

Izmedu rijeka Lima i Tare, u središnjem dijelu Bjelasice, nalazi se nacionalni park Biogradska Gora, i u okviru njega jedna od tri posljednje evropske prašume.Ovaj basen je zašticen od 1878. godine, kada je postao takozvani Kraljev zabran - poklon tadašnjem kralju Nikoli. I tada je, dakle, postojala svijest o neophodnosti cuvanja Biogradske Gore za buducnost. Zaista, ona je ostala gotovo netaknuta - svijetao primjer ideje Crne Gore kao ekološke države.

Glacijalni oblici reljefa - visoki planinski vrhovi i gleceri prave divan kontrast sa jezerima i livadama. Iako su ti vrhovi visoki i preko 2000 m (najviši je vrh Crna Glava - 2139 m nadmorske visine) i pojedine vrste drveca u prašumi visoke 40-50 metara, predio izgleda veoma pitomo.

U samom srcu prašume, na 1094 m nadmorske visine, nalazi se Biogradsko jezero. Neponovljivu plavo-zelenu boju daje mu gusta šuma koja se u njemu ogleda, sa svojih 86 vrsta dendroflore, od kojih su mnoge zašticene (u nacionalnom parku Biogradska Gora se, inace, nastanjuje 20% endema Balkanskog poluostrva). Ljubitelji prirode stvarno mogu uživati u šetnjama šumama smrce, jele, bukve, brijesta, hrasta ili lipa, a ornitolozi i ljubitelji ptica-u posmatranju leta orla ili jastreba. Od krupnije divljaci, cesti su jeleni, divokoze, medvjedi i vukovi. Ovdje se može vidjeti cak 80 vrsta leptirova - 40% ukupnog broja vrsta u Crnoj Gori.

Biogradska Gora nije samo prirodno remek-djelo, nego i pravi etnološki trezor. Na obodima prašume, u katunima i selima, mogu se zapaziti kolibe, vodenice, savardaci - autohtona, narodna arhitektura, kao i arheološka nalazišta. I toponimi (Sjerogoste, Kraljevo Oko, Ganovaca itd) svjedoce o dugoj istoriji ovog kraja, ali i njegovoj nepromjenljivosti kroz vrijeme. Zaista, na Biogradskoj Gori istorijsko vrijeme kao da ne postoji, ali zato postoji ono ciklicno, koje se može pratiti po neopisivim igrama i promjenama boja šume, ili po oživljavanju i ponovnom zamiranju katuna tokom godine.

Na obodu ovog nacionalnog parka nalazi se manastir Moraca (XIII vijek) sa veoma lijepim i znacajnim freskama iz XIII, XVI i XVIII vijeka i najznacajnijim (kod nas) ikonama iz XVII vijeka. Obilazak Biogradske gore može se poceti baš odatle. Osim toga, za vece grupe turista organizovani su izleti kroz šumske ekosisteme do Biogradskog jezera (Kolašin - Kraljevo Kolo - Biogradsko jezero) uz, po želji, veslanje u drvenim camcima.

Takode, moguce je doci ski liftom do jednog od vrhova Bjelasice, odakle se pruža velicanstven pogled na cijeli nacionalni park (to je ruta Kolašin-Mušovica rijeka - Ski centar Jezerine) Za manje grupe turista koji koriste terenska vozila organizuje se obilazak parka iz pravca Dolovi Lalevica - Bjelasicka Kosa - Zekova Glava – Vranjak – Jezerine – Kolašin, ili obratno.

Do najviših kota i jezera (Crna Glava, Zekova glava Troglava, Pešica jezero, Siško jezero, Ursulovacka jezera) može se stici markiranim stazama. Na odredenim mjestima je moguce kampovati.

Mogucnost vracanja u funkciju aerodroma Berane

Stalno se kod nas oko izbora obecavalo stavljanje u funkciju aerodroma u
Beranama, ali nije se odmaklo u tom pravcu. Medjutim nedavni prilog u Dnevniku RTCG
pobudio je nadu da se konacno pocelo ozbiljno razmisljati na ovu temu.
U Ministarstvu saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija održan sastanak povodom sagledavanja mogućnosti za vraćanje aerodroma Berane u funkciju. Na sastanku su, pored ministra Lompara i pomoćnika ministra Mirel Radić Ljubisavljević, učestvovali i ministar Suad Numanović, predsjednik Opštine Berane Vuka Golubović i direktor JP „Aerodromi Crne Gore“.
Gradonačelnik Berana Vuka Golubović saopštio je svoj i stav gradonačelnika šest sjevernih opština o značaju tog projekta, imajući u vidu viziju razvoja i posebno valorizaciju turističke ponude sjevera Crne Gore. U tom smislu on je izvjestio prisutne o interesovanju stanih investitora za ulaganje u tu oblast i to kroz model javno–privatnog partnerstva. Takođe je najavio i rezultate studije koju rade konsultanti iz Republike Češke.
Ministar Numanović je istakao da je stavljanje u funkciju aerodroma Berane od javnog interesa i podržao stav da bi realizacija tog projekta bitno doprinijela razvoju sjeverne regije. U tom kontekstu, on se založio za podršku opštinama sjevernog regiona na pronalaženju optimalnog modela za stavljanje tog aerodroma u funkciju.
Na kraju sastanka, ministar Lompar je istakao da treba spriječiti devastaciju prostora na kome se nalazi aerodrom, te da Opština Berane mora donijeti odluku o zabrani gradnje objekata u zoni aerodroma, jer bi u protivnom to moglo predstavljati ograničavajući faktor u revitalizaciji aerodromske infrastrukture. On je podsjetio da se ne smiju zanemariti potencijali Bjelasice i Komova za razvoj turizma na sjeveru i mogućnost da se u I fazi taj aerodrom osposobi za lake letilice, eventualno za vazduhoplovnu obuku, te za sportske i turističke svrhe.
Takođe je dogovoreno da za članove Vlade treba pripremiti Informaciju o tehničkoj i ekonomskoj izvodljivosti tog projekta, kako bi Vlada mogla razmotriti mogućnosti revitalizacije aerodroma Berane.

Otvoren hotel "Il Sole" u Beranama

Dugogodišnja ''hotelijerska kriza'' u Beranama okončana je otvaranjem ekskluzivnog hotela ''Il Sole'' (4 zvjezdice), prvog ugostiteljskog objekta značajnijih kapaciteta od kada je propala privatizacija ovdašnjeg hotelsko-turističkog preduzeća i zatvoreni neki najznačajniji i najveći ugostiteljski objekti.
Kapacitet ovog novog beranskog hotela je 56 kreveta u svim vrstama soba, a hotel raspolaže i drugim pratećim sadržajima, neophodnim za ugodan boravak gostiju i kongresni turizam. Moderna biznis sala ima 40 mjesta i u njoj je već organizovano nekoliko naučnih skupova i seminara. Hotel ima i teretanu, saunu, prostoriju za masažu, uslužni servis i zatvoreni parking .Berane je već pet godina bez hotela značajnijih kapaciteta i sva hotelijerska ponuda bila je svedena na dva lijepa ali mala privatna hotela sa po desetak-petnaest kreveta.
Prvi put poslije mnogo godina u Beranama se odmaraju neke sportske ekipe, organizuju seminari i kongresi. Hotel je dobro pozicioniran, jer se nalazi samo 500 metara od centra grada i blizu je svih značajnijih gradskih znamenitosti.

Nova zicara na Bjelasici

Prigodnom svecanoscu koja je uprilicena 28. 03. 2009. na skijalistu "Kolasin 1450 Ski – Resort“ puštena je u funkciju žičara šestosjed „Viline vode“. Vrpcu je presjekao predsjednik opštine Mileta Bulatović koji je kazao da ova žičara nije bitna samo za Kolašin, već za čitav region Bjelasice i Crne Gore. Njena izgradnja je siguran dokaz da Kolašin svakim danom postaje moderan turistički centar, kazao je Bulatović. On je dodao da je realizacijom krupnih projekata Kolašin stvorio preduslove za dolazak investitora, a jedan od prvih investitora koji je vjerovao u Kolašin bila je kompanija „Bepler i Jakobson".

Nova moderna žičara dužine 1 300 metara ima kapacitet za 2800 skijasa na sat i do vrha, na skoro 2000 metara nadmorske visine će se moći izaći za nepunih pet minuta. Nova žičara opslužuje tri nove staze u dužini od 10 kilometara koje su isprojektovane i pripremljene po poslednjim evropskim standardima koji se primjenjuju u najrazvijenijim centrima u Zapadnoj Evropi. Sa ovom stazom je postignuta ponuda za skijaše svih nivoa, kazao je Bulatović.

Bulatović je dodao da je opremu za izgradnju žičare isporučila firma „Dopelmayer“ iz Austrije. Ovom i ranijim investicijama, postojeća žičara i liftovi, sređivanje i održavanje novih staza, Ski – centar je lansirao novu ponudu i kapacitete za preko sedam hiljada skijaša na sat sa adekvatnim brojem i dužinom staza. Investicijom i puštanjem u rad najmodernijeg sistema za proizvodnju vještačkog snijega obezbijeđen je siguran početak skijanja u decembru mjesecu kao i početak sezone sve do majskih dana. Ski – centar je u poslednje dvije godine investirao u vozni park, uključujući motorne sanke i nove ratrake, digitalni sistem izdavanja ski – pasova, novu opremu i obuku zaposlenih, zaključio je Bulatović.

Investicija je koštala preko pet miliona eura.